Svijet 60 godina živi u zabludi!


Svijet 60 godina živi u zabludi!

Svijet 60 godina živi u zabludi! 9 najvećih laži o masnoćama i kolesterolu.

 

Obolijevanje i smrt velikog broja ljudi uzrokovali su i uzrokuju lažne, ničime podržane preporuke javnoga zdravstva.

Područje ishrane i prevencije bolesti puno je nekompetentnošću. Dobivali smo pogrešne savjete kada nas se pozivalo da izbacimo zasićene masnoće i kolesterol, unatoč tome što ništa ne podupire njihovu štetnost.

Niže slijedi 9 najvećih zabluda, mitova i nesporazuma vezano uz jestive masnoće i kolesterol.

 

1. Optimalna je prehrana s niskim udjelom masnoća i visokim udjelom ugljikohidrata

1960-70-ih godina brojni ugledni znanstvenici vjerovali su kako su zasićene masnoće prvi uzročnik srčanih bolesti jer podižu razinu „lošega“ kolesterola u krvi. Ta je teorija bila kutna pri dijeti s niskim udjelom masnoće. Zbog nekoliko loših studija i pogrešnih političkih odluka 1977. godine svim se Amerikancima predlagala takva prehrana.

U to vrijeme, međutim, nije postojala niti jedna studija o takvoj prehrani. Američki narod postao je sudionikom najvećega nekontroliranog pokusa ikad. Taj pokus nije predobro uspio, a mi još uvijek patimo od njegovih posljedica.

Čini se vjerojatnim kako su preporuke o prehrani s niskim udjelom masnoća samo pogoršale situaciju, jer su ljudi počeli konzumirati manje zdrave hrane, kao što je npr. meso, maslac ili jaje, a počeli su konzumirati više prerađene hrane s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata.

Iako je u to vrijeme još postojalo malo dokaza, proteklih godina temeljito je proučavana prehrana s niskim udjelom masnoća. To je testirano u najvećem kontroliranom ispitivanju u povijesti znanosti o prehrani naziva Women´s Health Iniciative. U tom je ispitivanju 48.935 žena u postmenopauzi razdvojeno u dvije grupe. Jedna grupa je jela hranu s niskim udjelom masnoća (s cjelovitim žitaricama), dok se druga grupa i dalje hranila „normalno“.

7,5-8 godina kasnije grupa koja je jela hranu s niskim udjelom masnoća bila je za svega 0,4 kg lakša od kontrolne grupe, a ni u pogledu omjera bolesti srca i karcinomskih oboljenja nije bilo razlike među dvije grupe. Ni u drugim ispitivanjima nije otkrivena prednost ishrane s niskim udjelom masnoća.

 

Ali priči, nažalost, još nije kraj. Prehrana s niskim udjelom masnoća koju preporučuje većina nutricionističkih organizacija ne samo da je neučinkovita, nego je možda čak i štetna. Iz više ispitivanja na ljudima, postalo je jasno kako prehrana s niskim udjelom masnoća ustvari brojne važne faktore rizika još više pogoršava, povećava razinu triglicerida, smanjuje razinu HDL (dobrog) kolesterola i usitnjava LDL čestice, što je štetno.

Unatoč slabim rezultatima ispitivanja, diljem svijeta brojni nutricionisti i dalje preporučuju prehranu s niskim udjelom masnoća koja donosi više štete negoli koristi.

Suština: nije dokazano da prehrana s niskim udjelom masnoće ima ikakvu korist. Dugoročno ne rezultira mršavljenjem i ne umanjuje rizik od kroničnih oboljenja. Određena ispitivanja pokazala su kako može biti čak i štetna.

 

2. Hrana bogata kolesterolom (kao npr. jaja) je štetna

Nutricionisti su postigli pažnje vrijedne uspjehe u demoniziranju nekih potpuno zdravih jela.

Najgori primjer među njima je vjerojatno jaje, jedno od najzdravije hrane na svijetu.

Promislimo malo! Hranjive tvari u jajetu dovoljni su da se jedna jedina oplođena stanica razvije u pile.

Ali budući da jaje sadrži puno kolesterola, mislili su da to uzrokuje bolesti srca.

Međutim, ispitivanja su dokazala kako kolesterol u jajetu ne diže razinu „lošega“ kolesterola u krvi. Jaje diže razinu HDL („dobrog“) kolesterola i nije povezano s povećanim rizikom srčanih bolesti. Riječ je o nevjerojatno zdravoj hrani koja je puna vitamina, minerala, važnih hranjivih tvari za oči i mozak.

Ne zaboravimo da su skoro sve hranjive tvari u žumanjku, a bjelanjak nije drugo no bjelančevina. Govoriti ljudima da zaborave žumanjak je možda najsmješniji prehrambeni savjet u povijesti.

Suština: Jaje je demonizirano zbog visokog udjela kolesterola, ali nova su ispitivanja dokazala kako jaje ne diže razinu kolesterola u krvi i ne pridonosi bolestima srca. Ono je jedno od hranjivim tvarima najbogatijih jela na svijetu.

CoconutOil

3. Ukupna razina kolesterola i razina LDL kolesterola dobri su prognozeri rizika srčanog infarkta

Možda jedna od najvećih grešaka suvremene medicine je da se previše fokusira na ukupnu razinu kolesterola i razinu LDL kolesterola kao na indikatore rizika od srčanog infarkta.

Istina je da je povišena razina istih povezana s povećanim rizikom, ali ukupna slika je puno kompliciranija od toga.

Ukupna razina kolesterola zapravo obuhvaća puno toga, pa i HDL poznat kao „dobar“ kolesterol. A visoki HDL povećava ukupnu razinu kolesterola. A postoji i nekoliko tipova LDL kolesterola.

Postoje sitne, guste LDL čestice (to je VLDL, vrlo loš) i velike, lagane LDL čestice (dobro). Sitne čestice povezane su s bolestima srca dok su velike uglavnom bezopasne.

Ispitivanja zapravo pokazuju kako su ukupna razina kolesterola i LDL kolesterola slabi pokazatelji rizika u odnosu na druge, npr. omjer triglicerid:HDL.

U jednom je ispitivanju dokazano kako je pola od 231.986 pacijenata koji su završili u bolnici zbog bolesti srca imalo normalnu razinu LDL kolesterola!

Prema drugim rezultatima ispitivanja visoka razina kolesterola može imati čak i zaštitni učinak. Kod starih ljudi, što je veća razina kolesterola, to je manji rizik od bolesti srca.

Ne govoreći o tomu da je preniska razina kolesterola zapravo povezana s povećanim rizikom smrtnosti iz drugih razloga, kao npr. rak i samoubojstva.

Unatoč tome što su ukupna razina kolesterola i razina LDL kolesterola slabi pokazatelji, osobe s povećanom razinom često puta dobiju upute da na sve moguće načine smanje svoju razinu kolesterola, da jedu jela s niskim udjelom masnoća (što ne funkcionira).

Trenutno na svijetu više milijuna ljudi konzumira lijekove za smanjenje razine kolesterola bez da im je to stvarno potrebno, izlažući se time nepotrebno rizicima ozbiljnih nuspojava.

Suština: Ukupna razina kolesterola i razina LDL kolesterola su zapravo slabi prognozeri bolesti srca. Mnogi ljudi nepotrebno konzumiraju lijekove jer se liječnici fokusiraju na te vrijednosti.

 

4. Rafinirana ulja sjemenki i biljna ulja su zdrava

Iz nekog čudnog razloga rafinirana ulja sjemenki i biljna ulja u javnu svijest ušla su kao zdrava hrana.

Čovječanstvo ih konzumira samo zadnjih stotinjak godina jer prije toga nismo imali odgovarajuću tehnologiju za njihovu preradu.

Ipak, nutricionistički geniji pretpostavili su da su ista nekako vrlo zdrava za ljude i da su svakako bolja od „opasnih“ zasićenih masnoća.

Ta ulja – podrazumijevajući sojino ulje, kukuruzno ulje, ulje sjemenki pamuka – imaju vrlo visoki udjel višestruko nezasićenih omega-6 masnih kiselina, što je u velikim količinama štetno i pospješuje upale.

Ta ulja se preporučuju za smanjenje učestalosti bolesti srca, no brojna su ispitivanja dokazala kako oni zapravo povećavaju rizik.

U jednom ispitivanju u kojem su analizirana ulja koja se u SAD-u općenito koriste za kuhanje pokazalo se da 0.56%-4.2% masnih kiselina u istima čine vrlo otrovne trans-masti!

Međutim, ta ulja preporučuju poštovane organizacije koje bi trebale djelovati za očuvanje našega zdravlja.

To je samo jedan primjer kako nas se prijevremeno može smaknuti ako slijepo pratimo konvencionalne prehrambene preporuke.

Suština: Rafinirana biljna ulja su vrlo nezdrava, puna su omega-6 masnih kiselina i trans-mastima koji pridonose nastanku bolesti.

642001

5. Zasićene masnoće podižu razinu lošeg kolesterola i prouzrokuju bolesti srca

„Rat protiv zasićenih masnoća“ pretrpio je gorki poraz.

Od početka se temeljio na krivim ispitivanjima, ali nekako se pretvorio u javni interes (s katastrofalnim posljedicama).

Najgore je što vlade i zdravstvene organizacije svoje stavove još uvijek nisu promijenili unatoč tomu što raspolažu s odlučujućim dokazima o svojoj zabludi.

Zapravo zasićene masnoće ne dižu previše razinu LDL kolesterola. Njihov je utjecaj slab, neuravnotežen i ovisi o pojedinoj osobi.

Kada zasićene masnoće utječu na LDL, onda se dimenzije čestica mijenjaju iz vrlo sitnih, gustih (vrlo-vrlo loše) u velike LDL čestice, koje su uglavnom bezopasne.

Zasićene masnoće također dižu i razinu HDL kolesterola, što je međutim povezano sa smanjenim rizikom od bolesti srca.

Ako uopće, zasićene masnoće više popravljaju lipidni profil, a NE obrnuto.

Proteklih nekoliko godina provedena su brojna opsežna ispitivanja o vezi između zasićenih masnoća i rizika od bolesti srca.

U jednom ispitivanju bilo je 347.747 sudionika i uspoređivani su podaci iz 21 ispitivanja. Zaključak: nema dokaza da zasićene masnoće povećavaju rizik nastanka bolesti srca.

I brojna druga ispitivanja potvrđuju taj rezultat. Zasićene masnoće su bezopasne.

Istina je da se nikada nije moglo, a i neće se moći dokazati da zasićene masnoće prouzrokuju bolesti srca jer to naprosto nije istina.

Suština: Unatoč antipropagandi mnogo desetaka godina, nikada se nije uspjelo dokazati da su zasićene masnoće uzročnici bolesti srca. Ustvari, zasićene masnoće poboljšavaju neke od najvažnijih faktora rizika bolesti srca.

 

6. Zasićene masnoće i trans-masti su slični

Trans-masti su nezasićene masti koje su izmijenjene kemijskim putem kako bi bile čvršće i kako bi imali dulji rok trajanja.

Djelomično su poznate i kao hidrogenizirana ulja.

Proces pripreme je prilično degutantan, iziskuje visoki tlak i visoku temperaturu, neki metal kao katalizator, i prisutnost plina vodika.

Sama po sebi zapanjuje činjenica, da se netko sjetio kako će te grozne masnoće biti pogodne za ljudsku prehranu.

Nekoliko velikih organizacija zdravlja zbrku u glavama ljudi stvorilo je time da su trans-masti i zasićene masnoće uvrstili u istu grupu, govoreći kako su to „loše masnoće“.

Međutim, kako sam gore već apsolvirao, zasićene masti su potpuno bezopasne, dok se isto NE MOŽE reći za trans-masti.

Trans-masti su izričito otrovne, mogu prouzrokovati inzulinsku rezistenciju, upale, odnosno znatno povećavaju rizik od ozbiljnih bolesti, pa tako i bolesti srca.

Iako je njihova potrošnja smanjena, trans-masti još uvijek se nalaze u prerađenim, polugotovim jelima, a FDA (Američka Uprava za hranu i lijekove) još uvijek ih kategorizira kao „općenito sigurne“.

Ako želite izbjeći kronične bolesti, jedite putar, meso i kokosovo ulje, i svakako izbjegavajte trans-masti jer vaš život može ovisiti o tomu.

Suština: Trans-masti što se tiče konzistencije i roka trajanja podsjećaju na zasićene masnoće, ali njihov je kemijski sastav uvelike različit. Dok su zasićene masnoće bezopasne, trans-masti su vrlo otrovne i svakako ih valja izbjegavati.

peak_paleo_piramis

7. Debljamo se od konzumiranja masti, a prehrana s visokim udjelom masnoća je opasna.

Mast je tvar koja se taloži ispod naše kože i od koje se doimamo mekanima i napuhanima.

Stoga, ako jedemo više masnoće, skladištiti ćemo još više masti.

Ono si što jedeš, je li tako?

Pa, ipak nije tako jednostavno.

Iako je u gramu masnoće više kalorija nego u bjelančevinama i ugljikohidratima, hrana s prirodno visokim udjelom masnoće vrlo je zasitna i teško se možemo prejesti njome.

Ustvari, ispitivanja prehrane s visokim udjelom masnoća (i niskim udjelom ugljikohidrata) pokazala su da su te dijete rezultirale s većim mršavljenjem nego dijete s niskim udjelom masnoće.

Hrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoće nosi i cijeli niz drugih prednosti, kao npr. viša razina HDL kolesterola, niža razina triglicerida, niža razina šećera u krvi i inzulina, veći gubitak masti s trbuha i bolja dimenzija LDL čestica.

Unatoč tome, brojni nutricionisti još uvijek imaju dovoljno hrabrosti dijete s niskim udjelom ugljikohidrata proglašavati štetnima, te preporučivati višestruko propale, potpuno neučinkovite dijete s niskim udjelom masnoće.

Suština: Bez bzira što je u masti više kalorija po gramu nego u ugljikohidratima i bjelančevinama, ispitivanja su pokazala kako dijete s visokim udjelom masnoće i niskim udjelom ugljikohidrata ustvari dovode do većeg mršavljenja od dijeta s niskim udjelom masnoća.

8. Prerađeni margarin je bolji od prirodnoga putra

Zbog rata proglašenog protiv zasićenih masnoća putar se smatra nezdravom hranom.

Proizvođači hrane su se odmah snašli i počeli su proizvoditi nadomjeske putru kao što je margarin.

Većina margarina sadrži veliku količinu prerađenog biljnog ulja, mješavini se često puta dodaju trans-masti.

Teško je zamisliti kako su ljudi mogli povjerovati da je prerađeni, industrijski proizvedeni margarin zdraviji od potpuno prirodnoga putra koji čovjek već odavna konzumira.

Ispitivanja ne dokazuju da bi margarin bio zdraviji od putra. U Framinghamovu Ispitivanju Srca pokazan je povećani rizik onih koji konzumiraju margarin u odnosu na onih koji konzumiraju putar.

Brojna druga ispitivanja analizirala su mliječne proizvode s visokim udjelom masnoća i nisu pronašla dokaze da bi oni pridonijeli bilo kojoj bolesti, dapače, bili su povezani s nižim rizikom za debljanje.

Unatoč svim zastrašivanjima, mliječni proizvodi s visokim udjelom masnoća, kao što je npr. putar, izrazito su zdravi, posebno ako se priprema od mlijeka krave na ispaši.

Suština: Margarin je nezdravo, protuprirodno, industrijski proizvedeno jelo koje obično sadrži trans-masti i prerađena biljna ulja. Putar je puno zdraviji odabir, posebno ako se priprema od mlijeka krave na ispaši.

 

9. Prerađena hrana s niskim udjelom masnoće je zdrava opcija

Zbog smiješno niskih preporučenih razina masnoće proizvođači hrane izvukli su masnoću iz određenih proizvoda.

Ali pojavio se veliki problem: prirodna hrana bez masnoće je groznog okusa.

Proizvođači su to shvatili, stoga su proizvodima dodali hrpu šećera, ne bi li kompenzirali nedostajuću masnoću.

Stoga su jela „s niskim udjelom masnoće“ ustvari puna šećera što je ozbiljno štetno.

Ako na etiketi nekog prehrambenog proizvoda stoje riječi „low fat“ ili „dijetalno“, među sastojcima ćemo vjerojatno naći šećer, kukuruzni sirup i razne umjetne kemikalije.

Međutim, prodajna statistika takvih prehrambenih proizvoda je naglo porasla, jer ih nutricionisti još i danas preporučuju za konzumiranje, unatoč tomu što su varijante s „normalnim udjelom masnoća“ puno zdravije!